74BAB023-0475-4787-9C17-D17885270851 Created with sketchtool. Košarica
28486B78-28B5-4259-9F55-C9B8156C2926

Hortikultura

SJETVA

Sjetva je sijanje sjemena različitih biljnih vrsta. Obično se obavlja na početku vegetacije (proljetna sjetva) ili pri kraju vegetacije (jesenska sjetva). Vrijeme sjetve ovisi i o biljnoj vrsti. U proljeće se sije kad dođe do odgovarajuće temperature i vlažnosti tla. U previše hladnom tlu sjeme klije presporo ili uopće ne klije. Prije sjetve tlo se priprema poljoprivrednim radovima kao što su: oranje, drljanje, tanjuranje, čime se tlo usitnjava, rahli i prozračuje. Dodaju se i gnojiva, koja prihranjuju tlo. Gnojiva mogu biti prirodna poput stajskog gnoja ili umjetna (NPK (natrij-fosfor-kalij), Urea, KAN).

SJETVA TRAVNJAKA - Odabir sjemena, odnosno sjemenske mješavine, ovisi o tipu tla, o tome je li travnjak osunčan ili u sjeni, te o namjeni travnjaka. Kućni vrt objedinjuje više tipova travnjaka po namjeni kao što su: uporabni travnjak, travnjak za igru i ukrasni travnjak. Takvi tipovi travnjaka imaju srednje zahtjeve u pogledu njege. Tipovi uporabnog travnjaka i travnjaka za igru imaju dobru sposobnost opterećivanja i otpornosti na sušu, dok se ukrasni travnjak odlikuje gustom tratinom.

U sjemenskim mješavinama nalazi se nekoliko vrsta sjemena trava, u kojima je jedna vrsta nositelj bitnih svojstava, a ostale je prate u manjem volumnom postotku. Travnjaci zasijani smjesom sjemena lakše su prilagodljivi klimi i terenu od onih zasijanih samo jednom vrstom. Mješavine sjemena obično se nalaze u pakiranju od 1 kg i dovoljne su za zasijavanje površine od 40 četvornih metara, a postotak klijavosti im se kreće od 65 do 70 posto.

TRAVNATI TEPIH - travnati tepih je prirodni travnjak  uzgojen na polju, koji se specijaliziranim strojevima skida, pakira i postavlja na drugo mjesto. Za postavljanje travnih tepiha potrebno je pripremiti tlo kao i za sjetvu. Sve nejednakosti u tlu naštetit će novom travnom busenu pa ćete se čuditi zašto djelomično propada. Najpovoljnije vrijeme za sadnju je vlažnije doba godine - proljeće ili jesen.

KOŠNJA

Ovisno o tipu travnjaka ovisit će i intenzitet košnje. Kositi možemo vrlo rijetko (do dvaput godišnje) ili vrlo često (jedanput do dvaput tjedno), što ovisi o tipu travnjaka. Travnjaci koji su na kosinama i poluprirodni travnjaci kose se rijetko (jedanput do dvaput godišnje). Uporabni travnjaci kao javno zelenilo, travnate površine stambenog naselja i kućni vrt kose se jedanput do dvaput mjesečno, a ukrasni i sportski travnjaci kose se jedanput do dvaput tjedno.

Nakon sjetve travnjaka prvu košnju obavit ćemo nakon dva mjeseca kad trava naraste na visinu od 6 do 8 cm. Kod prve košnje izuzetno je važno da alati za košnju budu vrlo oštri kako ne bi čupali mladu travu. Treba paziti da se trava ne reže prenisko jer će se teže obnoviti, a ljeti će stradati od suše. Trava najbrže raste u razdoblju od travnja do lipnja te s nešto jačim intenzitetom u kolovozu kad je i najučestalije razdoblje košnje. S rujnom opada intenzitet rasta trave.

Postoje različiti alati za košnju, a od veličine travnjaka i vašeg interesa i znanja ovisit će i čime ćete kositi. Danas su najpristupačniji trimeri (motorni ili na struju), ali oni su nepogodni za mlade travnjake (čupaju travu) i velike travnjake. Motorne kosilice su optimalno rješenje.

SADNJA

SADNJA GRMOVA - Grmove sadimo u jesen i zimi kad miruju. Sadi se kad uvjeti dopuštaju, a tlo nije smrznuto. Grmove kupljene u posudama, možemo saditi tijekom cijele godine, ali najbolji se učinak postiže ako su zasađeni u stanju mirovanja.

Tlo na kojemu želimo zasaditi grmlje, moramo dobro pripremiti u jesensko doba. S mjesta sadnje uklonimo sve korove, a zemlju duboko prekopamo i dodajemo veću količinu komposta ili stajskog gnoja.

Grm se sadi u iskopanu jamu koja je dvostrukog ili trostrukog promjera korijenskoga sustava. Jama neka bude tako duboka kao što je bio grm posađen duboko u posudi ili na gredi. Ako imamo grm u posudi, gornji dio zemlje, koja se drži korijenskoga sustava, treba biti u istoj visini kao što je zemlja na gredi. Ako imamo grm s golim korijenima ili korijenskom grudom, onda ga sadimo tako da je vrat korijena u visini zemlje. Kod grmlja s korijenskom grudom uklonimo zaštitu. Grm postavimo u jamu i počnemo zasipati zemljom. Ako imamo grm s golim korijenjem, nježno ga tapkamo pa će zemlja prodrijeti između korijena. U slučaju visokih grmova, prvo grm postavimo u jamu i stavimo u zemlju drveni kolac za potporu. Ako je grmlje posađeno uza zid, treba biti posađeno barem 25 cm od zida.

SADNJA RUŽA - Ruže se sade u kasnu jesen i na početku proljeća. Bolje ih je saditi u jesen jer tada posađena ruža u proljeće odmah cvjeta. Najbolje vrijeme za sadnju ruža je studeni, kad se zemlja još nije sasvim ohladila od ljeta, a tlo je dovoljno toplo za aktivnost korijena.

Ruže se mogu saditi na gotovo svakom mjestu u vrtu, s iznimkom potpune sjene. Ruža uspijeva gotovo u svakoj zemlji, ali najbolje se razvija u zemlji koja je sipka i bogata hranjivima, a to se može postići s malo truda, komposta i gnojiva. Sade se obično u razmaku od 30 do 50 cm. Budući da ruže imaju dugo korijenje, sadna jama mora biti duboka.

 

SADNJA ŽIVICA - Živica se sadi u ranu jesen. Biljke u kontejnerima ili lončanicama mogu se saditi od ožujka do listopada. Razmak između biljaka iznosi oko 1,5 do 2 metra. Ovisno o vrsti, sadi se jedna do pet sadnica po metru, a prije sadnje biljke se moraju dobro zaliti vodom. Sade se na dubini od najmanje dva centimetra. Bjelogorične biljke, u pravilu, se obrezuju dvaput godišnje (lipnju i kolovozu), a četinjače jedanput (u svibnju). Za ravnomjerno gust i lijep rast potrebno ih je rezati u obliku trapeza. Tijekom sušnih razdoblja obvezno se mora zalijevati, a između ožujka i kolovoza trebaju se gnojiti punim gnojivom.

REZIDBA

Održavanje drveća, grmlja i penjačica uključuje rezidbu koju je potrebno provoditi čitavog njihovog života.

Tijekom prvih godina života biljke služi za poticanje razvoja i oblikovanje, a kasnije treba osigurati da se rast ne odvija na štetu cvjetanja i stvaranja plodova. Obavljamo je kod sadnje, tijekom rasta, kako bismo uspostavili ravnotežu između vegetativnih i rodnih pupova, potaknuli stvaranje cvjetova i plodova.

Rezidbom poboljšavamo kakvoću i veličinu cvjetova, plodova, listova i stabljika, utječući time na ukupan izgled i zdravlje biljke. Ne zahtijevaju sve vrste rezidbu svake godine, ali ako to ne činimo redovito postat će glomazne, neproduktivne, podložne bolestima i neuredno će rasti. Biljke koje se redovito orezuju bit će zdravije od onih koje se zanemaruju. Mrtvi izdanci narušavaju izgled grmova, drveća i penjačica i postaju izvor bolesti i štetnika.

Grmove i živicu u početku orezujemo kako bismo oblikovali puni i čvrsti grm, dok je kasnije potrebna tek redovita rezidba kako bismo održali željeni oblik. Ako grane odrežete veoma kratko, potaknut ćete snažan rast, a ako primijenite blagu rezidbu ograničit ćete rast. Kod živica je rezidbom važno potaknuti to da baza grma bude puna stabljika i prekrivena lišćem. One koje se ne orezuju mlade kasnije u životu imaju gole i neugledne baze.

Cvjetajući grmovi i živice trebaju orezivanje svake godine kako bismo potaknuli cvjetanje i obično traže više orezivanja od stabala. Vrijeme rezidbe se utvrđuje prema sezoni u kojoj cvjetaju. Grmlje koje cvjeta rano u godini može se orezivati čim cvjetovi uvenu, dok ono koje cvjeta u kasno ljeto i jesen ne orezujemo sve do kasne zime ili ranog proljeća. Razlog takvom postupanju je mraz koji bi oštetio mlade izdanke koji bi se razvili orezivanjem neposredno nakon što cvjetovi uvenu.

Ukrasna stabla potrebno je manje orezivati od grmova, a samo neka traže redovito orezivanje. Nužno je orezivati u prvim godinama kako bi se stvorio dobar raspored glavnih grana što je osnova za mnogostruko grananje. Obvezno treba popravljati eventualne štete nastale u zimskom razdoblju.

PRIHRANA CVJETNICA I UKRASNOG BILJA

Temeljni preduvjet za punu izražajnost cvijeća i ukrasnog bilja su povoljni klimatski i pedološki čimbenici te optimalna opskrbljenost vodom i biljnim hranjivima dostupnih tijekom cijele vegetacije. Cvijeću koje planiramo posaditi u tlo ili u lončanice prethodno osiguramo osnovna hranjiva gnojidbom NPK gnojivima. Tijekom pripreme tla za sadnju cvijeća, (presadnica), ukrasnog grmlja i ruža preporuča se unijeti u tlo 40 - 50 g/m2 NPK 7-20-30 ili 60 - 70 g/m2 NPK(S) 15-15-15. Navedenim gnojivom cvjetnicama će se osigurati četiri bitna hranjiva: dušik, fosfor, kalijsumpor.

Odaberi uslugu